Ada Ciganlija: Duga istorija „gradskog mora“ 1Foto: Bojan Cvejić

Na reci Savi, na četiri kilometra od centra Beograda, nalazi se nekadašnje ostrvo, a danas poluostrvo Ada Ciganlija. Ada danas predstavlja najveće i najposećenije izletište, kupalište, kao i odmaralište Beograđana.

Naziv Ciganlija mogao bi predstavljati toponim keltskih reči „singa“ i „lia“ koje označavaju ostrvo i podvodno zemljište. Naziv Singalija dočaravao je promenljivost vodostaja Save, tako što je pri niskom bila Singa, dok je pri visokom Lia. Vremenom ovaj naziv pretvorio se u Ciganlija.

Ada Ciganlija se pominje i u jednom od starih arhivskih dokumenata, koji nosi potpis srpskog vožda Karađorđa. Naime, vožd je posebnim ukazom iz 1809. godine poklonio „Adu Ciganliju na vodi Savi gospodinu Mladenu Milovanoču, predsedatelju Sovjeta Srpskog“. Međutim, od kada su Turci poništili sve dotadašnje propise nakon 1813. godine, Ada se više nikada nije nalazila ni u čijem privatnom vlasništvu. Godine 1821. knez Miloš Obrenović ovo ostrvo proglasio je za državno i narodno dobro, kako je ostalo i ubuduće. Ova prirodna oaza ubrzo je postala zapuštena, kakva je ostala kroz ceo 19. vek. Za vreme nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu ova ada bila je nazivana kao „Srpska ada“, dok je zatim 1950. godine Urbanističkim planom Beograda utvrđena njena osnovna namena. U planu se navodi da je Ada Ciganlija izletište i značajan rekreacioni centar sa kupalištima i sportovima na vodi i suvom. Prvi plan uređenja ove savske ade napravljen je tek 1958. godine.

Pregrađivanjem desnog rukavca 1967. godine Ada postaje poluostrvo, okruženo nasipom i omeđeno Savom sa jedne i Savskim jezerom sa druge strane. Na Adi Ciganliji nalazi se i gusta listopadna šuma, u kojoj dominiraju hrastovi i brestovi, tako da je ovo mesto i prirodno stanište za brojne vrste ptica, glodara, insekata, kao i vodozemaca i gmizavaca. Na Adi se mogu videti čak i srndaći, zečevi i lisice. Sredinom 20. veka izvršeno je i pošumljavanje američkom topolom i zelenim jasenom. Savsko jezero inače predstavlja rezervoar pijaće vode gradskog vodovoda, a spada u zonu najstrožije vodozaštite. Vodena trava prirodno prečišćava jezero, a ono je povezano i sa manjim prečišćenim i ograđenim jezerom Taložnikom, iz koga se neprestano ubacuje filtrirana voda u Savsko jezero. Na ovaj način veštački je obezbeđena njegova protočnost.

Ada Ciganlija danas predstavlja uređeno kupalište sa šljunkovitom plažom, okruženo osvetljenim šetačkim stazama, javnim kupatilima, tuševima i česmama. Upravo iz ovih razloga, sinonim za Adu postao je Beogradsko more. Na ovom „gradskom moru“  funkcionišu i spasilačke službe, dok ceo ovaj ambijent predstavlja pogodan prostor za sport i rekreaciju. Ovde je smešteno više desetina sportskih klubova, kao i oko 50 sportskih terena. Takođe, veliki broj državnih i međunarodnih takmičenja odžan je upravo na Adi. Ovo izletište obogaćeno je i raznovrsnom ugostiteljskom ponudom, koju čine mnogi restorani i kafići.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari