(1.I.) Denominirana je valuta SFRJ - 10.000 dinara postalo je 1 dinar; graðanima je omoguæena kupovina deviza u bankama po teèaju 1 DM = 7 dinara, a 1 USD = 12 dinara.

(11.I.) Na sjednici Vijeæa udru¾enog rada, Vijeæa opæina i Dru¹tveno-politièkog vijeæa, Sabor SR Hrvatske donio je Ukaz o progla¹enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dru¹tvenim organizacijama i udru¾enjima graðana, èime je omoguæeno slobodno i dobrovoljno udru¾ivanje graðana u razne organizacije (politièke, kulturne, znanstvene); u Hrvatskoj je praktièno ozakonjen vi¹estranaèki sustav.

(18.I.) Republièki sekretarijat za  pravosuðe i upravu SR Hrvatske registrirao je Srpsko kulturno dru¹tvo Zora; predsjednik dru¹tva bio je Jovan Opaèiæ.

(20.-23.I.) U Beogradu je odr¾an XIV. izvanredni kongres SKJ; zbog nametanja politièkih odluka srbijanskoga vodstva, kongres je napustila slovenska, a zatim i hrvatska delegacija.

(II.-III.) Mitinzi Srba (iz Hrvatske, BiH, Srbije) zao¹trili su politièku situaciju u Hrvatskoj; Karlovac (4.II.), Petrova gora (4.III.). Uz zastave Srbije, Jugoslavije i Partije, na mitinzima su dominirale velikosrpske i protuhrvatske parole; poku¹aj organiziranja "mitinga istine" sela s veæinskim srpskim stanovni¹tvom iz okolice Vukovara (Trpinja, Bobota, Paèetin, Br¹adin), sprijeèio je lokalni SSRN (9.II.). Predsjedni¹tvo SR Hrvatske (7.III.) osudilo je miting na Petrovoj gori, kao napad na SR Hrvatsku.

(5.II.) Republièki sekretarijat za upravu i pravosuðe predstavnicima 8 politièkih stranaka uruèio je rje¹enja o registraciji, èime su u Hrvatskoj i formalno legalizirane politièke stranke; do 8.III. registrirano je jo¹ 25 stranaka (ukupno 33).
Prvih 8 stranaka: Hrvatska demokratska stranka (HDS), HDZ, Hrvatska kr¹æanska demokratska stranka (HKDS), HSLS, Radikalno udru¾enje za Sjedinjene Europske Dr¾ave, Socijaldemokratska stranka Hrvatske (SDSH), Savez komunista Hrvatske (SKH) i Socijalistièki savez radnog naroda Hrvatske (SSRNH).

(13.-15.II.) Sabor SR Hrvatske usvojio je ustavne amandmane (54. - 63.) i donio Ukaz o progla¹enju Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, èime su ispunjene sve zakonske pretpostavke za legaliziranje i odr¾avanje neposrednih, tajnih i vi¹estranaèkih izbora u Hrvatskoj.

(17.II.) U Kninu je osnovana Srpska demokratska stranka (SDS), èiji je program predviðao novu upravnu i regionalnu podjelu SR Hrvatske; njezin predsjednik bio je psihijatar Jovan Ra¹koviæ.
Na Kosovu je uvedeno izvanredno stanje; ubijen je veæi broj albanskih demonstranata.

(25.II.) Osnovana je Hrvatska stranka prava (HSP), pod vodstvom Dobroslava Parage i Ante Parad¾ika.

(1.III.) Stvorena je Koalicija narodnog sporazuma (HSLS, HSS, SDSH, HKDS, HDS te izvanstranaèki pojedinci: dr. S. Dabèeviæ-Kuèar, M. Tripalo, dr. I. Supek, Sreæko Bijeliæ i Dragutin Haramija).

(18.III.) Na skupu HDZ-a pred hotelom Asseria u Benkovcu, lokalni Srbi poku¹ali su atentat na predsjednika HDZ Franju Tuðmana; (21.III.) predsjedni¹tvo SRH energièno je osudilo postupak Srba u Benkovcu.
(22.-23.IV.) i ( 6.-7.V.) Na prvim vi¹estranaèkim izborima u Hrvatskoj (nakon 1938.), uvjerljivo je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
U dva izborna kruga, tzv. veæinskim izbornim sustavom, birani su poslanici za Sabor SRH i opæinske skup¹tine. U prvom izbornom krugu HDZ je dobio 42 %, SDP 25 %, a Koalicija narodnog sporazuma 14 % glasova; u drugom izbornom krugu HDZ je postigao apsolutnu veæinu (osvojio je 196, SKH-SDP 66, a ostale stranke 69 zastupnièkih mjesta u Saboru).

(13.V.) Zbog velikih nereda na stadionu i sukoba izmeðu hrvatskih i srpskih navijaèkih skupina, prekinuta je utakmica jugoslavenske 1. nogometne lige Dinamo - Crvena zvezda u Zagrebu; poèetak raspadanja zajednièkih jugoslavenskih sportskih liga.
Nakon ¹to su "milicajci" intervenirali samo prema hrvatskim navijaèima (uglavnom Dinamovi Bad Blue Boysi, ali i pripadnici Hajdukove Torcide, Rijeèke Armade i drugih hrvatskih navijaèkih skupina), represiji "milicije" fizièki se suprotstavio nogometa¹ Dinama Zvonimir Boban, kasnije kapetan hrvatske reprezentacije i predvodnik sjajne generacije hrvatskih nogometa¹a.

(14.V.) Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je oduzeto naoru¾anje Teritorijalne obrane (TO) i smje¹teno u skladi¹ta JNA; povodom toga dogaðaja, predsjednik Predsjedni¹tva SRH Ivo Latin uputio je prosvjed Predsjedni¹tvu SFRJ.
Dr¾i se da je TO Hrvatske obuhvaæala 240.000 vojnika s ratnim rasporedom, pa se procjenjuje da je u skladi¹tima TO na podruèju Hrvatske bilo oko 200.000 pu¹aka raznih tipova, oko 1400 minobacaèa raznih kalibara, oko 10.000 ruènih bacaèa, oko 500 protuoklopnih raketnih sustava, velik broj topova i velike kolièine minsko-eksplozivnih sredstava i vojne opreme; od toga je saèuvano samo ono ¹to se nalazilo pod izravnom kontrolom republièke (hrvatske) izvr¹ne vlasti - oko 9000 cijevi raznih kalibara. Slovenija je uspjela zadr¾ati oko 30 % oru¾ja svoje TO.

(30.V.) Odr¾ana je konstituirajuæa sjednica vi¹estranaèkoga Sabora SRH (taj datum zapoèeo se obilje¾avati kao Dan dr¾avnosti); za predsjednika Predsjedni¹tva SRH Sabor je izabrao dr. Franju Tuðmana. Srpska demokratska stranka (SDS) suspendirala je odnose s Hrvatskim saborom.

(27.VI.) Skup¹tina opæine Knin donijela je odluku o osnivanju tzv. Zajednice opæina sjeverne Dalmacije i ju¾ne Like, kojoj mogu pristupiti i druge hrvatske opæine sa srpskim stanovni¹tvom; u pojedinim opæinskim vijeæima vijeænici iz HDZ-a i SDP-a suprotstavili su se tome. Ustavni sud SRH poni¹tio je odluku Skup¹tine opæine Knin.

(2.VII.) Slovenska Skup¹tina usvojila je Deklaraciju o punoj suverenosti dr¾ave Republike Slovenije; Skup¹tina Kosova proglasila je Kosovo republikom (ravnopravnom i neovisnom jedinicom jugoslavenske federacije), na ¹to je Srbija odgovorila vojno-policijskim terorom.

(15.VII.) U Subotici je utemeljen Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), s ciljem zastupanja interesa vojvoðanskih Hrvata; glasilo stranke je Glas ravnice.

(25.VII.) Sabor SRH usvojio je amandmane (64. - 75.) na Ustav, prema kojima je Republika Hrvatska postala suverena dr¾ava.
Iz naziva dr¾ave uklonjen je pridjev "socijalistièka", utvrðen je novi ("povijesni") grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi dr¾avnih du¾nosti (predsjednik Predsjedni¹tva postaje predsjednik, Izvr¹no vijeæe Sabora - Vlada RH, republièki sekretar - ministar).
Na mitingu Srba u Srbu osnovano je tzv. Srpsko nacionalno vijeæe i donijeta Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj.

(5.VIII.) U okviru MUP-a RH formirana je prva brigada policije (1700 pripadnika); ubrzo je formirana (7.IX.) Antiteroristièka jedinica policije na dr¾avnoj razini.

(17.VIII.) Na dan "referenduma o srpskoj autonomiji", na podruèju Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zaprijeèeni prometni pravci (tzv. Balvan revolucija).
JNA je sprijeèila helikoptere hrvatske policije da doðu do Knina. Sljedeæi dan Srbi su u Graèacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i Donjem Lapcu napali policijske postaje; to se mo¾e shvatiti kao poèetak oru¾ane pobune Srba protiv demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj. Ustavni sud RH proglasio je referendum Srba ilegalnim, protuustavnim i neva¾eæim.

(25.VIII.) Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskoga sabora donijeta je Rezolucija o za¹titi ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Republici Hrvatskoj.
Stipe ©uvar opozvan je iz Predsjedni¹tva SFRJ, a na njegovo mjesto izabran je predsjednik vlade Stjepan Mesiæ; Josip Manoliæ postao je novi predsjednik vlade RH, Martin ©pegelj novi ministar obrane, a za potpredsjednika Sabora, kao predstavnik srpske nacionalne manjine u RH, izabran je Simo Rajiæ.

(27.VIII.) Predsjednik Republike Hrvatske F. Tuðman u Splitu je sveèano otvorio XV. europsko prvenstvo u atletici, ¹to je izazvalo prosvjede u uredu Predsjedni¹tva SFRJ - jer je to pravo predsjednika dr¾ave (SFRJ).
(od kraja rujna) Pojaèana su teroristièka djelovanja srpskih ekstremista u Hrvatskoj: diverzije, kraðe, zapravo preuzimanja oru¾ja iz skladi¹ta JNA, oru¾ani napadi na hrvatske policajce i civile (napade na policijske postaje na Banovini predvodili su èetnici i kriminalci prido¹li iz Beograda - 27./28.IX.); prolazak graðana koji nisu bili srpske nacionalnosti kroz samoprogla¹enu "Krajinu" postao je rizièan.

(3.X.) Predsjedni¹tva Slovenije i Hrvatske uputila su Predsjedni¹tvu SFRJ prijedlog novog, konfederativnog ureðenja dr¾ave; Jugoslavija bi se trebala preustrojiti u savez suverenih dr¾ava.

(18.XI.) i (4.XII.) Odr¾ani su prvi slobodni izbori u BiH, na kojima su najveæi broj glasova odnijele "nacionalne stranke".
Stranka demokratske akcije (osnovana 26.V. 1990.) 37,8 % (86 poslanièkih mjesta), Srpska demokratska stranka (osnovana 12.VII. 1990.) - 26,5 % (72 mjesta), Hrvatska demokratska zajednica (osnovana 18.VIII. 1990.) - 14,7 % (44 mjesta), Reformirani komunisti - 6 % (20 mjesta), Savez reformskih snaga A. Markoviæa 5,6 % (13 mjesta); za predsjednika Predsjedni¹tva BiH izabran je predsjednik SDA Alija Izetbegoviæ, za predsjednika Skup¹tine Momèilo Kraji¹nik iz SDS-a, a za predsjednika vlade Jure Pelivan iz HDZ-a.

(19.XI.) U Beogradu je osnovan Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju, èiji su èlanovi bili uglavnom umirovljeni i aktivni "oficiri".

(8.XII.) U Zagrebu je odr¾ana obnoviteljska skup¹tina Matice hrvatske, na kojoj su donesena nova pravila, utvrðene glavne smjernice njezina programa i izabrana nova upravna tijela; za predsjednika MH izabran je pjesnik, filozof i publicist Vlado Gotovac.

(22.XII.) Sabor Republike Hrvatske proglasio je novi Ustav RH (Bo¾iæni ustav); trodioba vlasti (zakonodavna, izvr¹na i sudska) i polupredsjednièki sustav.
Izvori¹ne osnove
Izra¾avajuæi tisuæljetnu nacionalnu samobitnost i dr¾avnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrðenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razlièitim dr¾avnim oblicima te odr¾anjem i razvitkom dr¾avotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dr¾avnu suverenost, ¹to se oèitovalo:
-    u stvaranju hrvatskih kne¾evina u VII. stoljeæu;
-    u srednjovjekovnoj samostalnoj dr¾avi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeæu;
-    u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeæu;
-    u odr¾anju hrvatskoga dr¾avnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
-    u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsbur¹ke dinastije;
-    u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatiènoj sankciji iz godine 1712.;
-    u zakljuècima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vla¹æu, na temelju povijesnoga, dr¾avnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
-    u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ureðenju odnosa izmeðu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju dr¾ava i Pragmatièke sankcije iz godine 1712.;
-    u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dr¾avnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Dr¾avi Slovenaca, Hrvata i Srba, progla¹enoj na dotada¹njem teritoriju Habsbur¹ke Monarhije;
-    u èinjenici da odluku Narodnoga vijeæa Dr¾ave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) progla¹enoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije potvrdio;
-    u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dr¾avna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
-    u uspostavi temelja dr¾avne suverenosti u razdoblju II. svjetskog rata, izra¾enoj nasuprot progla¹enju Nezavisne Dr¾ave Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifa¹istièkog vijeæa narodnog osloboðenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalistièke Republike Hrvatske (1963. - 1990.) ...
Èl.1. Republika Hrvatska  jedinstvena je i nedjeljiva, demokratska i socijalna dr¾ava;
èl.2. Suverenitet RH neotuðiv je, nedjeljiv i neprenosiv. ...;
èl.3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, po¹tivanje prava èovjeka, nepovredivost vlasni¹tva, oèuvanje prirode i èovjekova okoli¹a, vladavina prava i demokratski vi¹estranaèki sustav najvi¹e su vrednote ustavnog poretka RH; ...
èl. 140. RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluèi drugaèije.
U Kninu je progla¹ena tzv. Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina (opæine Obrovac, Benkovac, Graèac, Korenica, Dvor na Uni, Glina, Vojniæ i Hrvatska Kostajnica); isto se dogodilo i u ostalim opæinama RH u kojima su ¾ivjeli Srbi: SAO Istoèna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (26.II.'91.) i SAO Zapadna Slavonija (12.VIII.'91.). Ustavni sud RH poni¹tio je i odbacio takve odluke kao ilegalne, protuustavne i neva¾eæe.

(28.XII.) Zadu¾iv¹i se kod Narodne banke Srbije za vi¹e od 18,2 milijarde dinara, (oko 1,4 milijarde USD) Srbija je upala u monetarni sustav Jugoslavije i sru¹ila njezinu jedinstvenu financijsku politiku.