Nedjelja, 20 Listopad 2013 16:11 Autor Nedim Rabić

Predstavljamo Vam još jedan tekst iz serije Kratke bilješke naše izdavačke djelatnosti. Radi se o tekstu Gorana Komara o natpisu vlastelina Radiča Pripćevića na stećku u selu Klečak u Dabru.

Goran Komar; Natpis Vlastelina Radica Picevica Iz Dabra

Ponedjeljak, 14 Listopad 2013 15:30 Autor Dženan Dautović

U povodu 50. obljetnice Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u Sarajevu će se 24-25. oktobra 2013. godine održati Međunarodna naučna konferencija ''Balkanologija danas''. Na konferenciji će učestvovati 20 stručnjaka, uključujući neka od najpriznatijih svjetskih imena iz područja Balkanologije.

Tematika većine predavanja se odnosi na prošlost, sadašnjost i budućnost balkanoloških proučavanja, njihovog uklapanja u svjetske trendove razvoja historijske nauke i međusobnu suradnju Centara za balkanološka ispitivanja u različitim državama. Za naše Društvo svakako će biti najinteresantnija izlaganja vezana za srednjovjekovnu problematiku. Tako će gost iz Austrije Oliver Schmitt izlaganjem ''Balkanmediävistik  als Forschungskonzept'' se osvrnuti na balkansku medievistiku kao istraživački koncept, Ante Milošević će govoriti ''O problematici stećaka iz dalmatinske perspektive'', dok će Dubravko Lovrenović imati referat na temu ''Interkonfesionalnost stećaka''.

Sva predavanja će se održati u prostorijama ANU BiH, a Program Konferencije, sa imenima svih izlagača, naslovima njihovih referata kao i ostalim pojedinostima, bit će dostupan na stranici ANU BiH.

Dženan Dautović

Petak, 04 Listopad 2013 17:34 Autor Enes Dedić

Hrvatski institut za povijest, sa svojim odjelima i podružnicama, organizovat će više naučnih okupljanja, kako na radost pripadnika struke, tako i svih ljubitelja prošlosti. U skladu s rečenim, u Slavonskom Brodu i Zagrebu će u periodu jesen/zima 2013. godine biti održani međunarodni naučni skupovi, koji će svojom tematikom obuhvatiti i period srednjeg vijeka.

Podružnica za povijest Slavonije, Srema i Baranje Hrvatskog instuta za povijest će u Slavonskom Brodu u periodu 18.-19. oktobra 2013. godine organizovati naučni skup sa međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Rijeka Sava u povijesti“. Skup će biti održan u prostorijama Gradske Knjižnice, a izlaganja će biti podijeljena u pet sesija, od kojih će se prve dvije odnositi na period srednjeg vijeka. Knjigu sažetaka i satnicu izlaganja možete pogledati na internet stranici Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srema i Baranje.

Drugi Trienalle međunarodnog znanstvenog skupa u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest pod nazivom „Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Slika grada u narativnim vrelima – stvarnost i/ili fikcija“ održat će se u periodu 2.-3. decembra 2013. godine u Zagrebu. Pored domaćih naučnika na skupu će uzeti učešće i niz eminentnih medievista iz uglednih evropskih institucija. Fokus skupa zadržat će se na ulogama arenga i kronika kao izvora za srednjovjekovnu prošlost dalmatinskih gradova, među kojima će ponajviše biti akcentirani Dubrovnik, Zadar, Split i Trogir. O ulozi i značaju narativnih izvora u sklapanju slike srednjovjekovnog grada javnosti će se obratiti ukupno 28 izlagača podijeljenih u 7 sekcija.

 

Organizacijom ovog naučnog skupa Odjel za srednjovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest nakon 2010. godine, kada je održano prvo Trienalle pod nazivom „Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Vlast i vlasništvo“, nastavlja plodnu djelatnost na ovom polju. I ovaj put organizacijski odbor skupa sačinjavaju dr.sc. Irena Benyovsky Latin, te dr.sc. Zrinka Pešorda Vardić. Program i detaljnu satnicu skupa možete pogledati na internet stranici Hrvatskog instituta za povijest.

Enes Dedić

Nedjelja, 29 Rujan 2013 14:22 Autor Derviš Jasika

U svom kapitalnom djelu STEĆCI -KATALOŠKO TOPOGRAFSKI PREGLED, naš najrelevantniji autor i istraživač stećaka Šefik Bešlagić, na području općine Hadžići navodi 19 lokacija stećaka sa ukupno 451 stećkom. Istražujući stanje na terenu ja sam došao do nešto drugačijih podataka. Prije svega raniji autori neke lokacije uopšte ne navode, a za neke lokacije navedeni su potpuno netačni podatci u odnosu na stanje na terenu, što veoma jasno upućuje na to da neka od ranijih istraživanja nisu bila autentična.

Stećci u Budmolićima

Karakterističan primjer je najveća nekropola stećaka na Medvjedicama (140 kom, a možda i više?), za koju se u različitim izvorima navode čak tri netačna podataka, i to od 30 do 150 stećaka. Kod Bešlagića je to broj od 81 stećka, koji je također netačan. Ipak ozbiljnije poređenje podataka iz dosadašnjih izvora sa utvrđenim stanjem na terenu zahtjeva više prostora, i to za svaku lokaciju posebno.

Po saznanjima do kojih sam došao isključivo na licu mjesta, obilazeći sve do sada poznate nekropole stećaka na našoj općini, i to posebno za područja Tarčina, Pazarića i Hadžića, danas je stanje slijedeće:

Na području Tarčina postoji 11 lokacija sa ukupno 241 stećkom. Najveća lokacija-nekropola je kako sam već naveo na Medvjedicama sa ukupno 140 stećaka. Zanimljivo je i to da se stećci nalaze u muslimanskom groblju na Bjelici u Budmolićima,  kao i u pravoslavnom groblju na Brdu u Češću. Druga po veličini nekropola na području Tarčina je ona u Roginom potoku, na putu Češće-Korća. Na njoj se nalazi 45 stećaka.

Stećak na brdu Borak - Tarčin

Područje Pazarića ima čak 15 manjih ili većih lokacija, sa ukupno 123 stećka. Najveća nekropola je ona na Grebčanici na Lokvama sa 26 ili nešto više stećaka, ali po onome što se danas može vidjeti, ne više od 34. Važno je napomenutu da je najmanje 6 nekropola devastirano i oskrnavljeno, a ona u Lokavskom polju  je osamdesetih godina potpuno uništena i bačena na tadašnje hadžićko gradsko smetljište na Martinovači. Na nekropolama na Oseniku stećci se također nalaze u pravoslavnom, ali i u muslimanskom groblju.

Stećci na Martinovači - Lokve

Samo područje Hadžića ima 13 lokacija sa čak 240 stećaka. Svakako da je ovdje najinteresantnije područje Graca sa ostatcima srednjevjekovnog grada na lokalitetu Orah. Ovo je ujedno i jedini lokalitet koji je arheološki istražen od strane stručnjaka Zemaljskog muzeja u Sarajevu na čelu sa Mr. Lidijom Fekeža, o čemu je 1989.godine izdat originalni naučni rad. Tom prilikom je utvrđeno da ovdje postoji 71 stećak, a stanje je i danas nepromijenjeno. Također su veoma značajne i nekropole u Grivićima uz samo muslimansko groblje sa 59 stećaka, kao i nekropola  u Kasatićima koja je opet uz samo pravoslavno groblje. Na njoj se danas nalazi 62 ili 64 stećka.

Stećak u Garovcima – Hadžići

Ovo je samo mali broj od mnogobrojnih interesantnih činjenica, ali da zaključim:

Na području općine Hadžići danas ima 39 ili 40 lokacija-nekropola stećaka sa ukupno 604 stećka,  ili čak  nešto  i više. Većina lokacija je ugrožena i postoji potreba da se zaštite od daljnje devastacije i propadanja, a neke već devastirane lokacije zaslužuju adekvatno zbrinjavanje u vidu dislokacije i premještanja na bolja i sigurnija mjesta kao što su javne površine, školska dvorišta i slično.

Stećak na Gomjenici  (pilana KLEJTON) - Gradac

Na samim lokalitetima pronašao sam i nekoliko do sada nezabilježenih ukrasa na stećcima, kao i tri potpuno nove i nezabilježene lokacije. O njihovoj važnosti i značaju treba da procjenjuju i sude stručnjaci iz ove oblasti. Ja sam samo kazivao, vrlo skraćeno za ovu priliku, a kazivat ću detaljno, u foto monografiji koja je u pripremi, i za koju se nadam da će nekada ugledati svjetlo dana.

(Tekst je ranije objavljen na www.hadzici.net 2011.godine)

Derviš Jasika

Četvrtak, 26 Rujan 2013 17:36 Autor Edita Vučić

Monografija nekropola u općini Široki Brijeg tiskana je nakon sustavnog pregleda terena šezdesetih godina prethodnog stoljeća. Obrađeno je 9 nekropola, i evidentirano 157 spomenika. Naknadnim terenskim tj. „hodološkim“ radom ove godine, pokušala sam ponovno izvršiti rekognosticiranje navedenih nekropola. Većina imena nekropola, te broja stećaka, publiciranih u navedenoj monografiji ispravno je navedena, dok je nekoliko njih pretrpjelo znatne promjene.

Šire područje općine Široki Brijeg administrativno je, kulturno i gospodarsko središte Zapadnohercegovačke Županije. Smješteno je na iznimno kompleksnim strukturnim oblicima, koji u geotektonskom pogledu pripadaju zoni visokog krša, odnosno reljefu Visoke Hercegovine. Osnovnu karakteristiku čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim kraškim oblicima i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. U reljefu Niske Hercegovine prevladavaju plodne doline, platoi i krška polja u koje se ubraja i Mostarsko blato, smješteno u graničnom području između Općina Mostar i Široki Brijeg. Pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Obišla sam veći dio terena u okolici Mostarskog blata i naselja Široki Brijeg. Na istočnom i sjevernom rubu blata prostiru se brda dok je plodno tlo na južnoj i zapadnoj strani. Glavni površinski tokovi prema Mostarskom Blatu su: Lištica s Ugrovačom, Mokašnica, Crnašnica i Žvatić. Gradine i gomile na okolnim lokalitetima Dobrič, Biograci, Polog, Kruševo, Gradac, Mokro, kasnoantički ostaci rimskih naselja u Biogracima i Knešpolju, bazilika u Mokrom, svjedoče o naseljenosti ovog područja još od prapovijesnog doba. U prilog tomu ide i razmještaj srednjovjekovnih nekropola na njegovoj zapadnoj i jugozapadnoj strani.

U daljnjem tekstu slijedi popis nekropola  koje sam zabilježila prilikom rekognosticiranja navedenog područja.

Topografski prikaz Mostarskog blata

1. Selo Čula - podatci u AL: na lokalitetu zvanom Laguše nalaze se 3 stećka u obliku sanduka i sarkofaga, a datira ih se u kasni srednji vijek. Na lokalitetu zvanom Miljkuša nalaze se po jedan spomenik oblika sarkofaga i ploče. Terenskim pregledom nisu otkriveni navedeni spomenici.

2. Selo Kruševo - podatci u AL: na lokalitetu zvanom Šarampovlje-Vinina nalaze se srednjovjekovna nekropola-Stećci, novo rimokatoličko groblje i crkva sv. Ilije. Od ukupnog broja spomenika, 10 je ploča većih dimenzija, 39 sanduka i tri sljemenjaka. Devetnaest ih je reljefno ukrašeno motivima vitice s trolistom, arkadama, štitom i mačem, ljudskim figurama, a na dva su isklesani natpisi sa imenima Ivana Maršića i kneza Radiše Zloušića. Lokalitet je, za razliku od ostalih smještenih u neposrednoj blizini, očuvan budući da je smješten u dvorištu župnog dvora. Najmanje oštećenja pretrpjeli su spomenici oblika ploče, i dva sljemenjaka, dok su sanduci znatno oštećeni, a pojedini primjerci očuvani samo fragmentirano. Iako su spomenici stradali od atmosferilija, još uvijek se uočavaju reljefni motivi i dijelovi navedenih natpisa.

Lokalitet Kruševo

3. Selo Jare - podatci iz AL: u poljima zvanim Vinogradi nalazi se stećak prelomljen na tri dijela sa vidljivim ukrasom rozete, te  lokalitet Čerezovci-stećak dobre obrade sa ukrasom arkade. Terenskim pregledom područja, koje je jedno od najplodnijih u okolici Mostarskog blata, nismo pronašli navedene spomenike.

4. Selo Biograci - podatci iz AL: 23 spomenika na lokalitetu Kraljevine, te 18 spomenika na lokalitetu zvanom Dubnica-Dublje (unutar pravoslavnog groblja koje se još naziva Sudarevo). Lokalitet Kraljevine nije pronađen. Groblje Sudarevo je zapušteno a spomenici većinom dislocirani. U samom groblju vidljivo je pet spomenika oblika sanduka, i jedan spomenik u uvali neposredno uz cestu koja vodi kroz selo. U literaturi nalazimo podatke o većem broju dislociranih spomenika u okolici groblja koji su danas nevidljivi iz razloga što su utonuli u zemlju i zahvaćeni su vegetacijom.

5. Selo Polog - podatci iz AL: sastoji od tri veća zaseoka, Ovojaca, Voštana i Vlasnića koji se nalaze sa sjeverne strane Mostarskog blata. U zaseoku Troskoti pronađen je reljefno ukrašen sljemenjak na postolju sa natpisom Ljupka Vlasnića koji se danas nalazi u parku Centra za kulturu Mostar.

6. Selo Ljuti Dolac - podatci iz AL: tri lokaliteta sa stećcima: Lončari sa 54 spomenika, Jedinice sa 34 spomenika i lokalitet Kraljevine koji je prema predaji dobio naziv prema kralju koji je pokopan na tom mje

Lokalitet Jedinice nalazi se uz južni rub katoličkog groblja. U literaturi imamo podatak o 34 stećka oblika ploče. Danas su na lokalitetu vidljiva 23 spomenika, oštećena i utonula u zemlju.

Lokalitet Jedinice

Lokalitet  Kraljevine - podatak iz AL: pod jednim su stećkom kosti braće Smiljanića koji su poginuli odano braneći kralja. Terenskim pregledom utvrđeno je da se radi o starom groblju koje i danas u uporabi za pokop lokalnog stanovništva, ali nije pronađen navedeni stećak.

Lokalitet Lončari - u AL 54 stećka: Danas lokalitet broji 46 stećaka, oštećenih pod utjecajem atmosferilija. Ugrožen je budući da se u neposrednoj blizini kopa pijesak što je prouzročilo eroziju tla i pomicanje nekolicine spomenika.

7. Selo Uzarići - u AL imamo podatke o sljedećim lokalitetima:u uzarićkom groblju Šarampovu nalazi se nekropola s 11 stećaka, na lokalitetu Grovište sa15 stećaka, Raljevine Gvožđa sa 10 stećaka, kod kapelice sv. Ante 6 stećaka, a u polju 8 stećaka. Na lokaliteu Grovište vidljivi su tragovi zgrade s polukružnom apsidom, vjerojatno crkve iz kasnog srednjeg vijeka.

Lokalitet Šarampovo - u AL BiH lokalitet je zabilježen pod nazivom Uzarići-Lovrići. Ovo je jedina nekropola u općini Široki Brijeg na kojoj se nalaze spomenici oblika visokog sanduka na postolju i križa na postolju. Slične primjere visokih sanduka na postolju imamo na nekropolama južne i jugoistočne Hercegovine. Nekropola je očuvana, a na spomenicima se još uvijek raspoznaju reljefni motivi.

Lokalitet Gvožđa-Raljevine - prema podacima iz AL broji 14 stećaka. Terenskim pregledom utvrđeno je brojčano stanje od 8 stećaka, lociranih s desne strane novoizgrađene Zovačke ulice. Većina ih je utonula u zemlju, a fragmenti ugrađeni u obližnji zid.

U Verkića Dračama, 500m jugoistočno od Šarampova, nalazi se deset stećaka također utonulih u zemlju.

Lokalitet Grovište-Grobište smješten je sjeverno od Šarampova, na maloj uzvisini  udaljenoj 100m.  Prema podacima A. Benca, nekropola broji 15 stećaka, a od ukupnog broja spomenika na ovoj nekropoli, reljefno je ornamentirano njih 11. Terenskim pregledom nisu primjećeni ostaci građevne djelatnosti, a lokalitet koji i danas broji 15 nadgrobnih  spomenika, zapušten je i nalazi se u sklopu obiteljskog imanja. Stećci su obrasli lišajevima što onemogućava raspoznavanje reljefnih motiva. Nekropola je još jedan primjer ljudskog nemara u očuvanju kulturnog identiteta Hercegovine i zahtijeva urgentne mjere zaštite.

Na lokalitetu Spilice, nedaleko od rijeke Lištice, istočno od Grovišta, nalazi se usamljeni stećak oblika sanduka. Stećak je oštećen zbog utjecaja atmosferilija te je stoga nemoguće tvrditi da li ima reljefnih ukrasa ili natpisa.

Lokalitet Crpalište se u AL navodi kao nekropola sa 4 spomenika oblika sanduka, smještena neposredno uz katoličku kapelicu. Obilaskom terena dobili smo uvid u sadašnje stanje nekropole. Smještena je na blagom brežuljku, neposredno uz kapelicu sv. Ante, izgrađene 1974. godine. Četiri  spomenika sačuvana su u cijelosti a jedna ploča samo fragmentarno.

Lokalitet Crpalište

8. Selo Dobrič ima četiri lokaliteta: Njivetine sa 5, Groblje sa dva, Divojka i Stećak sa po jednim primjerkom spomenika u obliku sanduka. Lokaliteti su očuvani.

9. Selo Knešpolje prema podatcima iz AL, ima nekoliko lokaliteta sa stećcima: Varda sa 155 spomenika, Njivetine sa 15 spomenika, groblje Odžak sa 3 spomenika i natpisom, 6 spomenika u blizini istoimenog groblja, te lokalitet Šiljevine nedaleko od groblja Odžak. Lokalitet Knešpolje-Varda, danas je poznat široj javnosti zahvaljujući akciji čišćenja provedenoj 2012. godine. Smješten je u šumici sa sjeverne i južne strane magistralne ceste Mostar-Široki Brijeg. Budući da je nekropola godinama bila podložna negativnom djelovanju prirodnih faktora, obrasla raslinjem i korovom, ugroženost lokaliteta zahtijeva urgentna mjere zaštite.

Lokalitet Knešpolje-Varda

Lokalitet Njivetine udaljen je oko 100m od lokaliteta Varda, u smjeru Širokog Brijega. Prema literarnim izvorima lokalitet broji 14 spomenika oblika sanduka i jedan sljemenjak. Pregledom lokaliteta utvrđena su samo 3 spomenika oblika sanduka obrasla šikarom, te dvije ploče utonule u zemlju i više fragmentiranih spomenika. Locirani su uz desni rub ceste Mostar-Široki Brijeg.

Lokalitet Odžak nalazi se na tumulu, u sklopu rimokatoličkog groblja. Marko Vego je istražujući  područje Mostarskog Blata i sela Knešpolje, godine  1957., na stećku oblika ploče pronašao natpis s imenom Mirka Radivojevića. Na toj istoj nekropoli, koja je i danas u uporabi za pokop lokalnog puka, prema njegovom saznanju, nalazilo se pet spomenika oblika ploče. Danas se u groblju nalaze tri spomenika oblika ploče, od kojih centralno mjesto zauzima spomenik sa opisanim natpisom.

Lokalitet Šiljevine nalazi se na zemljanom tumulu 500m istočno od groblja Odžak  te prema podatcima u literaturi broji 7 stećaka. Obilaskom terena ustvrdili smo da je lokalitet obrastao šikarom, a spomenici većim dijelom oštećeni i utonuli u zemlju. U pokušaju rekognosciranja nekropola u okolici Mostarskog Blata, kao polazna točka uzeti su podatci iz Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine. Zanemarivanje kulturne baštine, neupućenost lokalnog puka i nedostatak materijalnih sredstava, doprinijeli su ubrzanom propadanju nadgrobnih spomenika već djelomice stradalih od negativnih utjecaja prirodnih elemenata.

10. Selo Duboko Mokro prema podatcima iz Al broji 3 lokaliteta: Barevište, Jelinak i Podjelinak. Lokalitet Barevište-Mokro istražen u proteklom stoljeću. Brojao je 13 nadgrobnih spomenika od kojih je reljefno ukrašen sarkofag s postoljem, na kome je isklesan natpis “Ase leži Vitko na svom plemenitom“, prenesen u vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Lokalitet danas broji 6 spomenika oblika ploče, sanduka i sarkofaga s postoljem. Četiri fragmenta koja su ranije bila ugrađena u ogradu starog groblja Jelinak, izvađena su i prenesena na istu nekropolu. U literaturi također postoji podatak o 11 stećaka u blizini groblja Jelinak ali vegetacija onemogućava detaljan pregled terena.

Lokalitet Barevište

Na suprotnoj strani ceste, istočno od groblja Barevište vidljiva su dva spomenika oblika sanduka slabije obrade, od kojih je jedan u potpunosti obrastao mahovinom. U literaturi se spominju 3 spomenika s pretpostavkom da se radi o dvije ploče i jednom sanduku.

10. Selo Kočerin nalazi se 10km od Širokog Brijega, na puta prema Posušju. Kao naseljeno mjesto prvi put se spominje na ploči tj. natpisu  Vignja Miloševića. Broji 7 lokaliteta stećaka od kojih su u arheološkom leksikonu ubilježeni sljedeći:nekropola u blizini katoličkog groblja sa 11 stećaka, u samom groblju 3 stećka, katoličko groblje na lokalitetu Sajmište sa 14 stećaka, Lipovci sa 4 stećka  i lokalitet Stećci sa 23 stećka. Nekropole koje pripadaju selu Kočerin smještene su u kočerinskom polju. U sklopu dvorišnog prostora Osnovne škole Kočerin, na zemljanom tumulu, nalazi se nekropola sa 8 stećaka od kojih se ističu visoki sarkofag na postolju i bogato reljefno ukrašena ploča. Fragmenti spomenika ugrađeni su u podzidu. U katoličkom groblju Prijepolje-Sajmište nalazi se 7 spomenika oblika ploče, sarkofag s postoljem ugrađen u ogradni zid, te 5 spomenika izvan ograđenog prostora sadašnjeg groblja. Lokalitet je u literaturi poznat kao Sajmište-katoličko groblje u sklopu kojega se nalazi 14 spomenika.

Lokalitet Prijepolje

U neposrednoj blizini nalazi se još jedna nekropola sa 19 stećaka, od kojih su većina oblika sanduka i sarkofaga, ali su obrasli vegetacijom i ispreturani. Lokalitet je u narodu poznat pod nazivom Krstače.

Put koji vodi od Kočerina prema zaseocima Prijepolje i Mamići presjeca još jednu nekropolu stećaka za koju smo dobili podatak da se naziva Sajmište. S desne strane ceste nalazi 21 spomenik, većina oblika ploče i sanduka, bogato reljefno ornamentirani. S lijeve strane ceste, na blagom uzvišenju, nalazi se 11 spomenika.

Nekropola Lipovci istražena je 1983. godine. Na lokalitetu se nalaze 4 spomenika oblika ploče, a novinu predstavlja reljefno ukrašeni križ i replika ploče sa natpisom Vignja Miloševića. Putem koji vodi od Kočerina do ove nekropole, na pet je mjesta postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih slova tzv. hrvatske ćirilice.

Nekropola Sajmište-Lištica obuhvaćena je monografijom A. Benca. U katoličkom groblju se prema podatcima nalazi 14 stećaka, oblika ploče, sanduka i sarkofaga, orijentiranih u smjeru SZ-JI.  Danas se u istom groblju nalazi 9 spomenika. Dva sarkofaga čije je postolje utonulo u zemlju, obrasla su lišajevima i mahovinom. Ploče su dobrim dijelom utonule u zemlju, a sanduci obrasli lišajevima.

Svi navedeni podatci biti će potkrijepljeni revizijom terena u nadolazećim zimskim uvjetima, kada će se nastaviti rekognosticiranje terena u svrhu pronalaska ostalih nekropola područja Zapadne Hercegovine i šire.

Edita Vučić

Utorak, 24 Rujan 2013 16:57 Autor Dženan Dautović

Evidentiranje ukupnog broja stećaka u Bosni i Hercegovini izuzetno je važan projekt kojim će se doći do relevantnih podataka o broju i stanju ovih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Kako se nominacija stećaka za prijem na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne baštine bliži svojoj realizaciji, javlja se sve više zadataka koje je potrebno odraditi da bi se ovi vrijedni ostaci bosanskog srednjovjekovlja što bolje očuvali. Među tim zadacima, jedan od prioriteta svakako je organiziranje Projekta popisa stećaka i njihovih nekropola. Projektom rukovodi prof. dr. Dubravko Lovrenović, u suradnji sa nizom istraživača na terenu koji svojim nesebičnim naporima omogućuju njegovu provedbu. Neophodnost ove evidencije naglašava činjenica da je posljednje sistematsko popisivanje stećaka izvršio Šefik Bešlagić još u svojim istraživanjima iz prošlog stoljeća, krunisanim monografijom “Stećci – kataloško-topografski pregled” (1971). Desetljeća koja su protekla, destrukcija izazvana ratom i nemarnim odnosom, kao i određeni propusti samog Bešlagića, dodatno ukazuju da će prvobitna brojka od 59.593 evidentirana stećka, vjerovatno biti znatno revidirana. Brzina provođenja projekta zavisit će, prije svega, od spremnosti općinskih vlasti da finansiraju istraživanja na svojim područjima. Detaljan i profesionalan rad na ovom Projektu dovest će kako do povećanja ukupne svijesti o  broju i očuvanosti stećaka, tako i do poboljšanja poznavanja kulturno-historijske baštine u općinama u kojima bude sproveden.

Do sada imamo podatke sa područja općina Zenice i Jajca. U predočenom izvještaju arheologa Edina Bujaka i Dijane Koljić stoji da je na terenu uočeno dosta razlike u odnosu na Bešlagićeva istraživanja. Prije svega, pronađeno je nekoliko nekropola koje on nije evidentirao, no brojni ranije spomenuti stećci su nestali. Tako je na području općine Zenica njihov broj alarmantno opao – sa 147 na 70, što predstavlja gubitak od preko 50%. Stanje u općini Jajce je mnogo bolje. Broj od 117 zabilježenih stećaka, ovim istraživanjima se popeo na preko 350. Svaka nekropola je dobila svoj dosje u koji su zabilježeni parametri svih stećaka, kao i koordinate svih pronađenih nekropola, čime je učinjen znatan napredak u odnosu na ranija ispitivanja. Detaljnije informacije sa ovih ispitivanja kolege će predstaviti u okviru zasebnih radova. U narednim danima predstaviti ćemo i tekstove kolegice Edite Vučić iz Širokog Brijega, te g. Derviša Jasike koji je istraživao stećke šireg područja Hadžića, sa kojima ćemo dobiti direktne informacije sa terena o stanjima nekropola u ovim općinama.

 

Dženan Dautović

Utorak, 17 Rujan 2013 20:32 Autor Dženan Dautović

Tešanj je 13. septembra 2013. godine bio domaćin još jednom predavanju u okviru Manifestacije obilježavanja 550. godina od pada srednjovjekovne Bosne (1463-2013). Suorganizator ovog predavanja i izvrstan domaćin članovima Društva bio je JU Muzej Tešanj, na čelu sa direktorom Jasminom Mandžukićem. Prije početka predavanja, članovima Društva je predstavljena vrijedna muzejska postavka u Eminagića konaku i kulama tešanjskog utvrđenja.

Predavanje je održano na impresivnoj lokaciji platoa tešanjskog Starog grada. Atraktivna lokacija, interesantna tema, ali i angažiranost tešanjskih kulturnih radnika rezultirala je izvrsnom posjetom. Pored brojnih zaljubljenika historije i srednjovjekovne prošlosti naše zemlje, predavanju je prisustvovao i veliki broj srednjoškolaca, čime je ispunjen i jedan od glavnih ciljeva ove Manifestacije – promocija srednjovjekovne prošlosti među mlađom populacijom. Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije ovog puta je nastupilo u nešto proširenom sastavu. Tako su Irfan Teskeredžić i Sejfudin Isaković zajedničkim snagama iznijeli prvi dio prezentacije – bosansko-osmanske odnose do 1463. godine. Dženan Dautović je prisutnima predstavio dešavanja u ključnim mjesecima tokom 1463, do smaknuća posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, dok je Nedim Rabić bio zadužen za događaje od tog momenta, do pada posljednjih dijelova nekadašnje bosanske države – Huma, te Jajačke i Srebreničke banovine.

Zadovoljstvo organizatora atraktivnim predavanjem, kao i naših članova veoma toplim dočekom u Tešnju, svjedoče da će se i u budućnosti nastaviti uspješna saradnja ove dvije organizacije.

Dženan Dautović