Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora određeno je Poslovnikom. Kratak pregled ustrojstva Sabora s odgovarajućim poveznicama na ustrojstvene jedinice dostupan je u rubrici Ustrojstvo Sabora.

U 7. sazivu ima 151 zastupnik. Tijekom saziva, zbog promjena u zastupničkoj strukturi, privremeno može biti i manje aktivnih zastupničkih mandata. Na saborskim web stranicama dnevno se ažurno prate: aktivni zastupnički mandati, mandati u mirovanju i završeni mandati.

Koliko traje mandat zastupnika, može li se i u kojim slučajevima produžiti?

Mandat zastupnika traje četiri godine i može se produžiti samo u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države te velikih prirodnih nepogoda.

Što to znači da je mandat saborskih zastupnika mandat neodgovornosti i nepovredivosti?

Mandat saborskih zastupnika je mandat neodgovornosti i nepovredivosti, a ova obilježja mandata definirana su Ustavom kako bi se osigurao neovisan rad predstavničkog tijela, Hrvatskoga sabora. Mandat neodgovornosti zastupnika štiti od kaznene odgovornosti, pritvora ili kažnjavanja za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Mandat nepovredivosti zastupnika štiti od pokretanja kaznenog progona i pritvaranja za počinjena kaznena djela dok to ne odobri Sabor, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Mandatno-imunitetno povjerenstvo dužno je bez odgode raspraviti o zahtjevu za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i o izvješću o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina te podnijeti o tome izvješće Saboru na prvoj idućoj sjednici

Što rade zastupnici kada nisu na plenarnoj sjednici?

Zastupnici, osim sudjelovanja u radu plenarne sjednice, imaju i niz drugih obveza. Zastupnici su članovi radnih tijela i obvezni su sudjelovati u radu sjednica radnih tijela. Sudjeluju, također, u svakodnevnim protokolarnim aktivnostima. Oni su i članovi saborskih stalnih i ad hoc izaslanstava i međuparlamentarnih skupina prijateljstva pa aktivno djeluju i u međunarodnoj parlamentarnoj aktivnosti. Također su obvezni aktivno djelovati i u svojim zastupničkim klubovima, kao i održavati najavljene i dogovorene susrete s građanima. Zastupnici rade i u svojim izbornim jedinicama i u strankama.

Koliko je trenutačno zastupničkih klubova i koji su to?

Uvid u činjenice o klubovima zastupnika dostupan je u rubrici Klubovi zastupnika. Na stranici svakoga zastupničkog kluba dostupni su podaci o članstvu i kontakti.

Koje su parlamentarne stranke i s koliko mandata zastupljene u aktualnom sazivu?

Uvid u trenutačno stanje zastupničkih mandata prema stranačkoj pripadnosti dostupan je u rubrici Parlamentarne stranke. Na stranici Parlamentarne stranke dostupne su informacije o stranačkim zastupnicima kao i poveznica prema internetskim stranicama stranke, ako ih stranka posjeduje.

Mogu li i kako kontaktirati zastupnika?

Internetska stranica svakog zastupnika sadrži i informaciju o kontaktu: u pravilu telefonski broj i adresu elektroničke pošte. Budući da zastupnici nemaju vlastite urede ni asistente, obično su to kontakti njihovih klubova zastupnika ili radnog tijela u kome je zastupnik aktivan. Osim toga, zastupniku je moguće uputiti poruku - i anonimno, ako tako pošiljatelj želi - putem web obrasca na saborskim stranicama. Građani mogu zastupnicima slati i pisma na adresu Hrvatskoga sabora naznačujući ime i prezime zastupnika.

Mogu li i kako saznati tko je zastupnik moje izborne jedinice?

Na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, u rubrici Izborne jedinice, dostupan je popis izabranih zastupnika u svim izbornim jedinicama. Također, na osobnoj stranici svakog zastupnika, među ključnim podacima o njegovu mandatu, dostupna je i informacija o izbornoj jedinici u kojoj je izabran.

Tko utvrđuje raspored sjedenja u sabornici?

U skladu s Poslovnikom, Predsjedništvo Sabora određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika. Aktualni raspored zastupnika u Sabornici dostupan je na stranici Raspored zastupnika u sabornici.

Postoji li mogućnost uvida u statističke pokazatelje o strukturi zastupnika?

Dio općih statističkih pokazatelja o zastupničkoj strukturi aktualnog saziva dostupan je u rubrici Statistički pokazatelji. Javnost može predlagati koje bi pokazatelje željela imati dostupne putem internetskih stranica. Svaki prijedlog pozorno se razmatra i u slučaju izvedivosti realizira i objavljuje. Internet redakcija Sabora zahvaljuje na svakom upućenom prijedlogu za unapređenje kvalitete web stranica.

O postupku donošenja zakona ili drugoga akta u zakonodavnoj proceduri može se opširnije saznati u rubrici Zakonodavni postupak.

Tko ima pravo predlagati zakone?

Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.

Mogu li građani predlagati zakone?

Građani ne mogu predlagati zakone, ali mogu pokrenuti inicijativu za donošenje nekog zakona tako da se organiziraju i obrate zastupniku iz svoje izborne jedinice.

Kako se može doznati je li u zakonodavnoj proceduri i ako jest, u kojoj je fazi, neki prijedlog zakona?

Podaci o svim aktima na dnevnom redu aktualne plenarne sjednice nalaze se u rubrici Sjednice Sabora / Dnevni red. U dnevnom redu sjednice uz svaki akt u proceduri priloženi su najznačajniji podaci o njegovu statusu. Dnevni redovi prethodnih sjednica Sabora mogu se pregledati u rubrici Arhiva dnevnih redova. Pregled akata u zakonodavnoj proceduri dostupan je u e-Doc baza podataka na adresi http://infodok.sabor.hr.

Kada se može donositi zakon po hitnom postupku?

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Što su organski zakoni?

Organskim se zakonima razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takvi se zakoni donose većinom glasova svih zastupnika.

Što je „Aktualno prijepodne“?

„Aktualno prijepodne“ je vrijeme kada saborski zastupnici postavljaju pitanja Vladi Republike Hrvatske. Održava se na početku svake sjednice Sabora nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na raspravu o aktima u proceduri. Putem saborskih web stranica u rubrici Sjednice / Aktualno prijepodne omogućen je uvid u videosnimke održanih aktualnih prijepodneva u 7. sazivu, a pretraživanje teksta zastupničkih pitanja i odgovora Vlade RH dostupno je na adresi http://infodok.sabor.hr/ZastupnickaPitanjaFrm.aspx

Kako se određuje redoslijed po kojem zastupnici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Republike Hrvatske?

Redoslijed za postavljanje zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske utvrđuje se ždrijebom. Ždrijebanje se provodi tako da tajnik plenarne sjednice dan-dva prije početka sjednice Sabora izvlači pisane najave pitanja iz kutije, a postupak se provodi javno. Redoslijed postavljanja zastupničkih pitanja na temelju ždrijeba objavljuje se na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora odmah po završetku ždrijeba.

Što je interpelacija i tko je ima pravo podnijeti?

Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. Interpelaciju predsjedniku Sabora može podnijeti najmanje desetina zastupnika.

Hrvatski sabor raspolaže brojnim informacijama koje proizlaze iz djelokruga njegova rada. U skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, Sabor omogućuje javnu dostupnost velikog broja informacija i podataka o svome radu putem internetskih stranica, publikacija i glasila, nazočnosti ovlaštenih predstavnika javnih glasila. Osim toga, fizičkim i pravnim osobama omogućuje se pristup javnim informacijama na temelju podnesenog pisanog zahtjeva. Način podnošenja zahtjeva za pristup informacijama opisan je u članku Podnošenje zahtjeva.

Raspolaže li Sabor katalogom informacija?

Hrvatski sabor objavio je katalog informacija radi informiranja javnosti o dokumentima i informacijama koje posjeduje. Informacijama i dokumentima koji su javno dostupni u elektroničkom obliku moguće je pristupiti izravno iz kataloga, bez upućivanja posebnog zahtjeva. Svim ostalim informacijama i dokumentima ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup podnošenjem zahtjeva.

Može li Sabor ograničiti ili uskratiti traženu informaciju?

Pravo pristupa informacijama može se ograničiti ili uskratiti ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Hrvatski sabor može uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje:
* onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,
* onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
* onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
* izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,
* onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,
* ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

Hrvatski sabor, u pravilu, ne radi blagdanima - koji su prema zakonu neradni dani; Sabor redovito radi spomendanima - koji po zakonu nisu neradni dani.
Blagdani u 2012. - neradni dani u Republici Hrvatskoj - su:
* 1. siječnja - Nova godina
* 6. siječnja - Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
* 8. i 9. travnja - Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
* 1. svibnja - Praznik rada
* 22. lipnja - Dan antifašističke borbe
* 7. lipnja - Tijelovo
* 25. lipnja - Dan državnosti
* 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
* 15. kolovoza - Velika Gospa
* 8. listopada - Dan neovisnosti Republike Hrvatske
* 1. studenoga - Svi sveti
* 25. prosinca - Božić
* 26. prosinca - prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Spomendani - radni dani - su:
* 9. siječnja - Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
* 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
* subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju - Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
* 15. ožujka - Dan osnivanja Narodne zaštite
* 30. travnja - Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
* 30. svibnja - Dan Hrvatskoga sabora
* 25. rujna - Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
* 23. kolovoza - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima